Otvorena pitanja o porezima

Kristijan Ristić

Svaka poreska reforma, po reformatorima, ima unapred postavljena dva ci­lja: podsti­ca­nje stvaranja bogatstva i njegova pravedna raspodela. A to sa svoje strane treba da doprinese sniženju ukupnog poreskog opterećenja, sma­nje­nju udela države u privrednim aktivnostima, po­dsticanju rasta akumulacije i kapitala i sti­muliranju inovacija. Teorijski posmatrano, opore­zivanje po definiciji koči rast na tri načina: prvo, preterano oporezivanje može iskriviti izbor između rada i doko­lice i između oporezivih i neoporezivih delatnosti; drugo, previsoko opore­zivanje dohotka isključuje izbor između sadašnje i buduće potrošnje, favorizujući sa­dašnju potrošnju i isključujući štednju (a preko povećanja kamatne stope i inves­ticija i tehnološki na­predak) i, treće, pre­oš­tro oporezivanje dohotka obuzdava sklonost ka preuzimanju rizika i sla­bi međunarodnu konkurenciju. Tako nastupa kumulativni proces, koji implicira povećanje su­b­vencija (kao zaštitni instrument),koje se moraju finansirati ili direktnim povećanjem po­re­za ili stvaranjem sve većeg budžetskog deficita, koji dovodi do anticipiranja viših poreza u budućnosti. Danas su, međutim, dostignuti nivo državnog ingerisanja u tržišni i privred­ni mehani­zam [7] i dosegnuti nivo fiskalnog opterećenja, nezaobilazni suštinski test provere u vrednova­nju efekata javnog sektora. Zato u prvi plan izbijaju pro­blemi i dileme [8]: (1) da li porezi guše podsticaje za radom, šted­njom i investici­jama, (2) kako i koliko porezi utiču na sveukupnu alokaciju privrednih resursa i redistribuciju dohotka, (3) kakve su i kolike koristi od državnih ulaganja, (4) ka­kvi efekti proističu iz vladinih programa izdataka, (5) koliko je privredni se­k­tor istisnut sa tržišta hartija od vrednosti i (6) koje su perspektive javnog sektora u budućnosti, koji traže decidirane odgovore i nove alternative. Valja otvoriti i za­tvoriti novi krug o značaju i dometu fiskalne politike u okviru makroekonomske politike. Izgleda da je izdaleka započeta mone­taristička kontrarevolucija protiv posleratne kejnzijanske revolucije uti­cala na ponovno oživljavanje značaja neka­da pouzdane fiskalne politike; ali se sada nova „fiskalna revoluci­ja“ situira u okvir teorije ekonomike ponu­de.

Ostali članci

Intelektualni monopol vs doktrinski diverzitet u ekonomskoj nauci

Makroekonomija jeste najdinamičnija naučna disciplina današnjice (pored finansijskog monetarnog, fiskalnog i berzanskog menadžmenta), koja uključuje..

Aktuelni trenutak u ekonomiji

Neoliberalna teorija, pod maskom monetarizma, počela je da vrši uticaj u formi nove ekonomske ortodoksije, koja reguliše javnu politiku, prihvativši ideju da kejnzijanizam..

Uporedne globalne krize

Čovečanstvo je danas konfrotirano sa mnoštvom egzistencijalnih kriza, među kojima ekološka kriza zauzima posebno mesto. Do sada čovek nije bio u stanju da stvori jedan idealan sistem civilizacije i da izbegne kriza..

Piketomanija ili osvrt na knjigu Thomasa Piketty-a „Kapital i XXI veku

Medju najpopularnijim naučnim delima današnjice, pojavila se knjiga profesora Thomas-a Piketty-a, koja anglobira četiri dela i šesnaest poglavlja zasnovanih na petnostogodišnjem istraživanju sa brojnim naučnicima..

Ko je ko u „zelenoj ekonomiji“?

Fundamentalni cilj zelene ekonomije jeste uspostavljanje interakcije između privredne i čovekove okoline i uravnoteženje ekonomskih i ekoloških ciljeva u okviru ekonomskog odlučivanja i poslovnog menadžmenta…

Novi ekonomski manifest

Makroekonomski trendovi i promene u svetu u rasponu od ekonomske globalizacije i naučno – tehničkih i tehnoloških procesa…