1. Ekonomska i finansijska politika Evrope

prof. dr Kristijan Ristić

Zahvaljujući formiranju Evropske unije, Evropa je danas potpuno druga-čiji deo sveta nego što je bila od pre 50 godina. Pred novim izazovima globaliza-cije, demografskim i klimatskim promenama, osiguranjem bezbednosti i održivih izvora energije, granice u Evropi u 21. veku imaju manji značaj. U svetlu tih iza-zova države članice Evropske unije susreću se sa pitanjima koje pokušavaju da reše zajedničkim naporima. Na tom putu postoji potreba stalnog preispitivanja i modernizacije da bi se efikasnije i kvalitetnije odgovorilo na sadašnje i predsto-jeće probleme.

Tako je i proširenje članstva sa 15 na 28 država članica bilo u funkciji usaglašavanja sa rapidnim promenama u svetu. Te promene zahtevaju zajedničko promišljanje u okviru ovog dela u od-nosu na neka pravila i odgovore na ekonomska dešavanja u okviru Evropske unije.

Monografija je namenjena svima onima koji svoje poslovne i stručne aktivnosti obavljaju u realnom ambijentu, sa: „Budućnost nemaju oni koji znaju, već oni koji tragaju za novim saznanjima.“

2. Finansijska globalizacija

prof. dr Kristijan Ristić

Nastanak međunarodnih finansijskih institucija uslovljen je uglavnom porušenim odnosima posle Drugog svetskog rata. Poučene lošim iskustvom posle svetske ekonomske krize 30-tih godina, zemlje učesnice Breton-Vudske konferencije osnivaju finansijske organizacije koje će pre svega voditi računa o međunarodnim odnosima, njihovim odnosom snaga na svetskom tržištu, bolje saradnje na međunarodnom planu, na tržištu kretanja kapitala i uspostavljanje temelja koji će ubrzati razvoj zemalja članica. Dakle, međunarodne finansijske institucije predstavljaju izraz saradnje zemalja sveta po pitanju međunarodnih finansijskih odnosa.

Međunarodni finansijski odnosi, u suštini, predstavljaju finansijsku stranu međunarodne trgovine. Iz tog razloga, međunarodni finansijski sistem (ili savremeni termin od 90-ih: međunarodna finansijska arhitektura) koji podrazumeva pravila, propise i konvencije kojima se regulišu finansijski odnosi među zemljama, kao i MFI-je koje čine bitan element međunarodnog finansijskog sistema/arhitekture, postoje s osnovnim ciljem – da se obezbedi slobodna (bez restrikcija) međunarodna trgovina i tokovi kapitala.

Ostali ciljevi međunarodne finansijske saradnje su vezani za uravnotežen rast svetske privrede, što podrazumeva povećanje zaposlenosti i životnog standarda, rast realnog dohotka i efikasno korišćenje proizvodnih resursa. No, postkrizni period nameće potrebu preispitivanja uloga, koncepata i funkcija koje medjunarodne monetarne i finansijske institucije imaju u globalnoj ekonomiji.

3. Ekonomija znanja i inovativnosti

prof. dr Kristijan Ristić

Međuzavisnost obrazovanja, tehniĉkog progresa i zapošljavanja kljuĉan je trougao u usmeravanju privrednog razvoja, budući da obrazovanje predstavlja proces kreiranja “ljudskog kapitala”. Usled toga se i obrazovanje afirmiše kao društveno opravdana investicija, a ne kao pomodni trend i svojevrsni društveni trošak koji opterećuje materijalnu proizvodnju.

Pošto je obrazovanje u funkciji tehniĉkog progresa sa sraĉunatim efektima za povećanje proizvodnosti rada, onda i ulaganja u primenjena i razvojna istraživanja valja tretirati kao nužan trošak reprodukcije. Zato je potrebno iznaći novi tip ekonomske politike koja će se koncentrisati na istraživanje ljudskog kapitala i tehnološkog progresa u cilju programiranja strukturnih promena u privredi, pošto proces difuzije tehniĉkog progresa poprima razliĉite oblike inovacija u kompetetivnoj formi obrazovanja, koje unosi kvalitativne promene u inputima.

4. Žare Ristić: Eseji, momenti, stvaralaštvo

Fotomonografija, popularni radovi, bibliografija.
“Za sećanje svima koji su te poznavali”.
prof. dr Kristijan Ristić