Dobro došli
na zvaničan web sajt

„Ekonomija se bavi proučavanjem bogatstva u svakodnevnom životu.“ Alfred Marshal.

„Ekonomija je nauka koja proučava kako se ljudi ponašaju u svom redovnom privrednom životu, kako priređuju sredstva za život i kako uživaju u životu.“  Pol Samjuelson.

„Ekonomija je nauka koja proučava ljudsko ponašanje kao odnos izmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja su podobna za alternativne upotrebe.“ Lajonel Robins.

„Društvu je potreban odgovor na pitanje koja je ekonomija dobra, a koja loša, nimalo licitiranje definicijama. U tom kontekstu, ekonomiju je jako teško predavati. Nova preispitivanja temelja moderne ekonomije treba, dakle da odgovore izazovu šta je zaista ispravno u ekonomiji za savremeni realni svet. Društvo, zarovljeno dugotrajnom stagflacijom, vapi za novim načinima kako da pojedinac u uslovima krize ostvari permanentni dohodak, kako da kompanije nastave da investiraju nezavisno od tekuće bilansne pozicije, da li je makroekonomska stabilnost jedini prekursor ekonomskog rasta i kako su sva tržišta automatski efikasna kada se dogodila trajna globalna kriza. Navedena pitanja nameću potrebu odustajanja od intelektualnog monopolizma i dogmatskog fundamentalizma koji vlada gotovo svim ekonomskim teorijskim i praktičkim prostorima. Traženje pravih rešenje jeste novi izazov za modernu ekonomiju shodno principu otvorenosti za promene.“  prof. dr Kristijan Ristić

Dobro došli
na zvaničan web sajt

„Ekonomija se bavi proučavanjem bogatstva u svakodnevnom životu.“ Alfred Marshal.

„Ekonomija je nauka koja proučava kako se ljudi ponašaju u svom redovnom privrednom životu, kako priređuju sredstva za život i kako uživaju u životu.“  Pol Samjuelson.

„Ekonomija je nauka koja proučava ljudsko ponašanje kao odnos izmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja su podobna za alternativne upotrebe.“ Lajonel Robins.

„Društvu je potreban odgovor na pitanje koja je ekonomija dobra, a koja loša, nimalo licitiranje definicijama. U tom kontekstu, ekonomiju je jako teško predavati. Nova preispitivanja temelja moderne ekonomije treba, dakle da odgovore izazovu šta je zaista ispravno u ekonomiji za savremeni realni svet. Društvo, zarovljeno dugotrajnom stagflacijom, vapi za novim načinima kako da pojedinac u uslovima krize ostvari permanentni dohodak, kako da kompanije nastave da investiraju nezavisno od tekuće bilansne pozicije, da li je makroekonomska stabilnost jedini prekursor ekonomskog rasta i kako su sva tržišta automatski efikasna kada se dogodila trajna globalna kriza. Navedena pitanja nameću potrebu odustajanja od intelektualnog monopolizma i dogmatskog fundamentalizma koji vlada gotovo svim ekonomskim teorijskim i praktičkim prostorima. Traženje pravih rešenje jeste novi izazov za modernu ekonomiju shodno principu otvorenosti za promene.“  prof. dr Kristijan Ristić

Ekonomska i finansijska
politika Evrope

prof. dr Kristijan Ristić

Ekonomska i finansijska
politika Evrope

prof. dr Kristijan Ristić

Zahvaljujući formiranju Evropske unije, Evropa je danas potpuno drugačiji deo sveta nego što je bila od pre 50 godina. Pred novim izazovima globalizacije, demografskim i klimatskim promenama, osiguranjem bezbednosti i održivih izvora energije, granice u Evropi u 21. veku imaju manji značaj. U svetlu tih iza-zova države članice Evropske unije susreću se sa pitanjima koje pokušavaju da reše zajedničkim naporima. Na tom putu postoji potreba stalnog preispitivanja i modernizacije da bi se efikasnije i kvalitetnije odgovorilo na sadašnje i predstojeće probleme.

Tako je i proširenje članstva sa 15 na 28 država članica bilo u funkciji usaglašavanja sa rapidnim promenama u svetu. Te promene zahtevaju zajedničko promišljanje u okviru ovog dela u odnosu na neka pravila i odgovore na ekonomska dešavanja u okviru Evropske unije.

Monografija je namenjena svima onima koji svoje poslovne i stručne aktivnosti obavljaju u realnom ambijentu, sa: „Budućnost nemaju oni koji znaju, već oni koji tragaju za novim saznanjima.“

Zahvaljujući formiranju Evropske unije, Evropa je danas potpuno drugačiji deo sveta nego što je bila od pre 50 godina. Pred novim izazovima globalizacije, demografskim i klimatskim promenama, osiguranjem bezbednosti i održivih izvora energije, granice u Evropi u 21. veku imaju manji značaj. U svetlu tih iza-zova države članice Evropske unije susreću se sa pitanjima koje pokušavaju da reše zajedničkim naporima. Na tom putu postoji potreba stalnog preispitivanja i modernizacije da bi se efikasnije i kvalitetnije odgovorilo na sadašnje i predstojeće probleme.

Tako je i proširenje članstva sa 15 na 28 država članica bilo u funkciji usaglašavanja sa rapidnim promenama u svetu. Te promene zahtevaju zajedničko promišljanje u okviru ovog dela u odnosu na neka pravila i odgovore na ekonomska dešavanja u okviru Evropske unije.

Monografija je namenjena svima onima koji svoje poslovne i stručne aktivnosti obavljaju u realnom ambijentu, sa: „Budućnost nemaju oni koji znaju, već oni koji tragaju za novim saznanjima.“

Makroekonomske stranputice

Novi blog Kristijana Ristića o mogućim makroekonomskim stranputicama..

Smanjenje javne potrošnje neće smanjiti budući dug, pošto krizna ekonomija donosi manji dohodak i veću socijalnu potrošnju. Popraviti fisklanu izgled ekonomije u depresiji putem rezanja javne potrošnje, može da ispadne kontraproduktivno, jer je korist od fisklanog rezanja mala, a cena velika. Nažalost, zaokret od zaposlenosti ka deficitu unela je paniku koja je prevladala kod kreatora ekonomske politke, kojima je i stah od inflacije postao fantomska pretnja.

Čak je i upozorenje konzervativnih ekonomista monetarizma da će doći do oštrog porasta inflacije (zbog štampanja novca i vladinog deficita) palo u vodu.Ekonomisti, poput Krugmana i Štiglica, znaju da do nekotrolisane inflacije neće doći dokle god je ekonomija u stanju depresije, u kojoj zamka likvidnosti pri niskim kamatnim stopama ne omogućava rastuću potrošnj..

Makroekonomske stranputice

Novi blog Kristijana Ristića o mogućim makroekonomskim stranputicama..

Smanjenje javne potrošnje neće smanjiti budući dug, pošto krizna ekonomija donosi manji dohodak i veću socijalnu potrošnju. Popraviti fisklanu izgled ekonomije u depresiji putem rezanja javne potrošnje, može da ispadne kontraproduktivno, jer je korist od fisklanog rezanja mala, a cena velika. Nažalost, zaokret od zaposlenosti ka deficitu unela je paniku koja je prevladala kod kreatora ekonomske politke, kojima je i stah od inflacije postao fantomska pretnja.

Čak je i upozorenje konzervativnih ekonomista monetarizma da će doći do oštrog porasta inflacije (zbog štampanja novca i vladinog deficita) palo u vodu.Ekonomisti, poput Krugmana i Štiglica, znaju da do nekotrolisane inflacije neće doći dokle god je ekonomija u stanju depresije, u kojoj zamka likvidnosti pri niskim kamatnim stopama ne omogućava rastuću potrošnj..