Tačer-Regan(omija) ili radi više da bi zaradio manje

Kristijan Ristić

To je novo geslo da bi radnik danas u tranziciji i kapitalističkom svetu, od Njujorka do Tokija, sačuvao svoj kakav-takav posao, jer je za obespravljene i ponižene radnike „bolja smrt nego otkaz“. Novac je taj koji primorava ljude da se prodaju. Radnik tako postaje jeftina roba: sve je jeftiniji ukoliko duže radi i više stvara. I Platon je prinuđen da budi Marksa, jer je „fridmanomanija“ liberalnog fundamentalizma i MMF-ovskog dirižizma danas u svakoj državi tranzicije stvorila dve države: državu bogatin i državu siromašnih. Tranzicioni globalizam i jeste akumulacija bogatstva čija je posledica akumulacija bede.

Reganomija je predugo pumpala Fridmanove ideje sa laskavim obećanjima: manje birokratije, manje poreza, manje intervencionizma, više para, veće bogatstvo. Tako je kauboj započeo svoju kobnu ekonomsku perestrojku – fridmanliju trijumfalnog kapitalizma. Eknomiji država nije potrebna. Svet je ekonomija države. Samo tržište ima pravo da reguliše ekonomiju. Taj mondijalizam zove se religija proflta, koji mora da privatizuje ekonomiju; između tržišta i kapitala nema posrednika. Proradio je tako motor liberalizma.

Novi kapitalistički poredak fridmanovskog tipa prerastao je u digitalnog anđela-internet ekonomiju. Tako je internet postao sirovina jedne nove ekonomije- finansijskog kapitalizma, koji je u igra ubacio mašinu berze i akcija novih start-up firmi. Rad i proizvodnja bačeni su sada u drugi plan. Novac je postao jedini simbol vrednosti i uspeha. Otpočela je era dematerijalizacije i fajlova. Plaća se pozajmicima, kreditima i tapijama.Internet, kao virtuelna država, prodaje sveže akcije, ljute ideje, kisele dugove, naprsle firme i načete banke. Finansije su potpuno slobodne- totalno deregulisane; zavladila je religija povećanja potrošnje i pozajmljivanja. Banke, obogaćene hipotekama, gumule su tapije u drage finansijske pakete i preprodavale jedna drugoj- na kapiji krize prezaduženih.- surprajms. Tada se pojavljuje novi Zoro – Alen Grinspen, po zanimanju predsednik Federalnih rezervi, koga je u fotelji štampača dolara namestio kauboj Regan.

Globalni ekonomski tokovi savremene ekonomije uveliko prevazilaze tradicionalne zakonitosti karakteristične za finansijsku nauku. Ideal tržišne ekonomije liberalizma posustaje pred naletom novokomponovane dogovorno- virtuelne ekonomije u kojoj poodavno ne važe gotovo nikakva „državna“ pravila. Sudbina neoliberalne ekonomije neće više zavisiti od toga šta je u naučnim knjigama rečeno već kako je „na nekom drugom mestu“ suđeno liberalnom fundametalizmu. Recesiona bujica raznela je privredno korito odakle je i potekla.

Danas, u globalnoj tranziciji, nisu samo bankrotirale banke, berze, preduzeća i institucije. Bankrotirale su i države i, još gore, bankrotirao je narod. Bankrotirao je ceo svetski neoliberalni kapitalistički poredak, urušila se praksa, teorija i filozofija turbo-liberalizma. Ekonomske nauke zatrpane su lažnim istinama i lakirovkama neznanja. Raspao se mit o „homo ekonomikusu“. Sve univerzitete, institute i fakultete, stoga, treba ugurati u laboratoriju za hemijsko čišćenje iznutra, profesore i nobelovce oterati u nezasluženu penziju i temeljno rekonstraisati zgradu ekonomskih znanja. Došao je kraj ere liberalnog tržišnog modela, jer iza riziko kazina varijante kapitalizma više ne stoji ni ortodoksni čuvar liberalnih pogleda MMF-a. Jedino se Srbija slepo drži „pokvarenog“ menadžmenta tranzicione recesije iz doba prvobitne akumulacije sa nommalnim sidrom inflacije, nezaposienosti, budžetskog deficita, javnog zaduživanja i kreditnog ropstva po konceptu retardirane ekonomije, zloglasnog korporativnog upravljanja i globalnog imperijalizma transnacionalnih korporacija.

Ostali članci

Intelektualni monopol vs doktrinski diverzitet u ekonomskoj nauci

Makroekonomija jeste najdinamičnija naučna disciplina današnjice (pored finansijskog monetarnog, fiskalnog i berzanskog menadžmenta), koja uključuje..

Aktuelni trenutak u ekonomiji

Neoliberalna teorija, pod maskom monetarizma, počela je da vrši uticaj u formi nove ekonomske ortodoksije, koja reguliše javnu politiku, prihvativši ideju da kejnzijanizam..

Uporedne globalne krize

Čovečanstvo je danas konfrotirano sa mnoštvom egzistencijalnih kriza, među kojima ekološka kriza zauzima posebno mesto. Do sada čovek nije bio u stanju da stvori jedan idealan sistem civilizacije i da izbegne kriza..

Piketomanija ili osvrt na knjigu Thomasa Piketty-a „Kapital i XXI veku

Medju najpopularnijim naučnim delima današnjice, pojavila se knjiga profesora Thomas-a Piketty-a, koja anglobira četiri dela i šesnaest poglavlja zasnovanih na petnostogodišnjem istraživanju sa brojnim naučnicima..

Ko je ko u „zelenoj ekonomiji“?

Fundamentalni cilj zelene ekonomije jeste uspostavljanje interakcije između privredne i čovekove okoline i uravnoteženje ekonomskih i ekoloških ciljeva u okviru ekonomskog odlučivanja i poslovnog menadžmenta…

Novi ekonomski manifest

Makroekonomski trendovi i promene u svetu u rasponu od ekonomske globalizacije i naučno – tehničkih i tehnoloških procesa…